KRSNA SLAVA

Slavqewe slave kod Srba je naj verovatnije vezano sa starim mnogobo`a~kim obicajima kod starih Slovena, u ta vremena svaka ku}a je slavila svog Boga zastitnika kome se molila i kome je prinosila `rtve a od koga je o~ekivala pomo} u nevoqi. Dolaskom na Balkan krajem 6 i po~etkom 7 veka doneseni su i narodni obi~aji. Mada se veoma malo zna o periodu pre naseg dolaska na Balkan zna se da su nam Bogovi bili isti kao i kod ostalih slovenskih naroda (Perun, Dajbog, Sbetovid, Vesna, Morana itd.). Naseqavawem na Balkan Srbi dolaze pod uticaj dr`ava u tom delu a naj vi{e pod Vizantiski uticaj. Iako je Hri{}anska crkva bila jedinstvena u to vreme ipak Vizantija je dobijala sve vi{e lik Gr~ke civilizacije. Posle podele crkve 1054 godine na Pravoslavnu i Katoli~ku Vizantija postaje nosilac Gr~ke kulture i ~uvar Pravoslavqa {to se odra`ava i na nas Srbe. Po dolasku na Balkan Srbi su `iveli po plemenima i sve do kraja 8 i po~etka 9 veka nisu izra`avali neku posebnu `equ za stvarawem svoje dr`ave. Sa idejom o stvarawu srpske dr`ave po~iwe da se pojavquje i Hri{}anstvo, prvi misionari su krenuli iz Rima ali su kod svih Slovenskih naroda nai{li na veliki otpor jer Sloveni nisu prihvatali ne{to novo i to jo{ na latinskom. Moravski knez Rastislav je zbog toga zamolio Vizantiskog cara da posaqe misionare koji }e veru propovedati na slovenskom i opismewavati narod. Kao rezultat toga Konstantin (]iril) i Metodije su krenuli sa svojim u~enicima da pokr{tavaju Slovene i da ih opismewavaju. Ovo nije dobro stojalo sa crkvom u Rimu tako da se posle smrti Konstantina (pred smrt se zakalu|erio i dobio ime ]irilo) Metodije se sa u~enicima povukao na Balkan gde nisu imali smetwe da {ire Hri{}anstvo na slovenskom jeziku a uprostili su i pismo (glagoqicu) sa lak{om }irilicom. Wihovi u~enici Kliment i Naum su naj zasluzniji za u~vr{}ivawe nove vere i pismenosti.

Kod Slovena je pojava Hri{}anstva nai{la na veliki otpor jer se qudi nisu odvajaliod starih obi~aja i ku}nih za{titnika. Da bi prevazi{li ovo Hri{}anski misionari su polako ovim obicajima davali Hri{}ansko obele`je. Primawem Hri{}anstva Sloveni su za svoje ku}ne za{titnike preuzeli Hri{}anske svetce koji su padali u vreme kad su slavqeni stari ku}ni Bogovi, tako da su se mnogi od ovih obi~aja zadr`ali do danas. Veliku ulogu za ozvani~ewe i odr`avanje slave ima Sv. Sava po ~ijim je idejama stara Srpska crkva prihvatila Krsnu Slavu kao praznik i uspomenu na svetca za{titnika pod ~ijim je pokroviteqstvom porodica primila Hri{}anstvo. Mada su svi svetci pred Bogom isti neki se slave vi{e a neki mawe naj verovatnije prema tome koliko su bili poznati u stara vremena tako da Sv. Nikolu slavi skoro polovina sve~ara a slede Sv. \ur|e, Sv. Aran|eo, Sv. Jovan, Mitrovdan itd. Obi~no se praznuje ili dan ro|ewa ili smrti svetca dok su Hristovi ili Bogorodi~ni praznici vezani za doga|aje u wihovom `ivotu. Krsna slava je u po~etku bila vezana za zemqu ali zbog preseqavawa i me{awa postaje porodi~ni zastitnik i prelazi sa oca na sina. Sin slavu nije slavio dok mu otac ne donese ikonu i preda slavu i od tada sin slavi slavu posebno po svim obi~ajima. Polako sa vremanom i raseqavawem sinovi su po~iwali da slave slavu ali u po~etku bez sve}e, `ita i slavskog kola~a dok im otac ne preda slavu. U dana{we vreme kad se nalazimo ra{trkani po celom svetu sinovi po~iwu da slave slave ~im se udome. Slava kod nas Srba ima veliki zna~aj naro~ito za Srbe koji `ive izvan Srbije jer u jednu ruku i kad se izgubi jezik i kad se izmene ime i kad se izme{amo sa drugima Krsna Slava je to {to nas zadr`ava i odvaja od drugih. "GDE JE SLAVA TU JE I SRBIN". Putuju}i po Americi na{ao sam se na nekoj proslavi u St. Paul Minesota imao sam kaput sa Srpskim grbom pri|e mi ~ovek suv, visok, kosa crvena ko plamen, pegav kaze mi ime ~isto anglosaksonsko i pita (na Engleskom) da mu nabavim grb jer svi poznanici imaju grbove odakle su a on nema Srpski. Iapri~a mi da je ve} 6 generacija Amerikanac i da mu je neki predak bio Srbin. Kad sam ga upitao pa kako zna da je Srbin kad je i ime i sve izmenuto prosto mi re~e " pa ja slavim Slavu".

Pored Srba slavu su u po~etku slavili i drugi pravoslavni Sloveni kao i Sloveni katolici oko Boke Kotorske, u nekim delovima Dalmacije i u delovima ju`ne Hercegovine ali ovo je vremenom prestalo i zadr`alo se samo u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi. Slava se slavi uvek i bez obzira na okolnosti i u ratu i u nevoqi pod ropstvom i u slobodi. Slava je jedno od naj ve}ih obele`ja Srpskog naroda , Srpske nacionalnosti i Srpske Pravoslavne Crkve.

Krsna Slava je praznik radosti i veseqa, dan kad prijateq ide prijatequ da mu nazdravi i po`eli sretnu Krsnu Slavu i sve najboqe u `ivotu. Ako sve~are zadesi `alost slava se slavi sa svim obredima sve}om, `itom i kola~em ali skromnije i bez gostiju i zvanica. Slavar treba da se seti svih koji su u bedi i nevoqi i da im pomogne po mogu}nosti i samo tako do`ive}e du{evni mir, spokojstvo i zadovoqstvo. Mnogi slavari veruju da na dan Slave svetac dolazi u ku}u i ka`u " Do{ao mi je moj Sv. Aran|eo (svetac koga slave) u ku}u"

Da bi se odr`ala Slava mnogi imu}ni doma}ini koji imaju samo `ensku decu "o`ene" }erku za nekog mladi}a (obi~no iz familije sa dosta mu{ke dece) koji do|e kod wih u ku}u i preuzme slavu a u nekim slu~ajevima i prezime. Ova "udaja" mladi}a se mo`e videti u inostranstvu gde se Srpkiwe ven~avaju sa pripadnicima raznih drugih nacija koji prelaze na Pravoslavqe i prihvataju devojkinu Krsnu Slavu.

OBELE@JA KRSNE SLAVE

Za Krsnu Slavu obavezno je :

Sve}a, @ito (koqivo), Slavski Kola~, Tamwan (kadionica) i Vino.

Ostalo je po mogu}nosti slavqenika. Izuzetak je koqivo koje se ne pravi za Sv. Aran|ela, Sv. Iliju i za Hristove praznike, ovo je uobi~ajeno kod naroda jer su ovi svetci `ivi pa im ne prave koqivo. Po u~ewu Crkve ovo je pogre{no jer su se svetci nastavili `ivot na nebu a koqivo se sprema ne za svetce ve} za mrtve pretke. Ipak narod se pridr`ava svojih obi~aja i koqivo priprema i za svetce i za pretke kao sto su nekad stari Sloveni prinosili `rtve ku}nim za{titnicima.

Slavski kola~ predstavqa `rtvovawe Bogu i re`e se unakrst simbolizuju}i Hristovo stradawe na krstu. Prelivawe kola}a crvenim vinom ozna~ava da smo Hristovom krvqu oprali sve svoje grehove.

Slavska sve}a treba da bude od ~istog p~eliweg voska i predstavqa nevinu i ~istu `rtvu prine{enu za spas du{e slavqenika. Svojom svetlo{}u sve}a unosi sve~anost i svetlost prazni~nu u dom slavqenika. U nekim krajevima se zadr`ao stari obi~aj da se sve}a upali ujutro na dan slave, negde pred ru~ak a negde kad se gosti sakupe.

Slavsko `ito (koqivo, panaija) predstavqa `rtvu Bogu iz zahvalnosti za sva zemaqska dobra i kao uspomena na sve na{e pretke. Kad gost do|e na slavu do~eka se za `itom i sa wime se prvo poslu`i pa se tek onda slu`i sa jelom i pi}em.

Kao isve druge proslave i obi~aji u raznim krajevima se i Slava slavi razli~ito. Slavska ikona po mogu}nosti treba da bude na isto~nom zidu. Kandilo pred ikonom se pali uo~i Slave odnosno 3 po podne prethodnog dana. Ujutro pred sluzbu u Crkvu se nosi kola~, sve}a, koqivo i fla{ica sa crvenim vinom gde se sve}a osveti i zapali dok se re`e kola~, peva se tropar svetiteqa i kondakt svetiteqa. Ukoliko se kola~ re`e u ku}i slavqenika sbe}a se pali pre rezawa kola~a. Za slavu se u Crkvi pomiwu svi mrtvi i pali se sve}a svetitequ. U stara vremena Slava se slavila 4 dana Nave~erje (dan uo~i slave), Slava (prvi dan slave), Patarice (krila, `enska slava, pojutarje - drugi dan slave) i Okriqe (tre}i dan slave). Sve{tenik obilazi sve~are i sveti slavsku vodicu par nedeqa pre slave. Za sve}ewe je potrebna ~inija sa vodom,sve}a, bosiqka~a, tamwan i kadionica sa `eravicom kao i par~e papira sa imenima svih uku}ana. Ponegde se na sto stavi i Slavska ikona.

Rodbina ne se ne poziva posebno na slavu ve} oni i sami dolaze kao i kumovi i bliski prijateqi. Prijateq ponekad ka`e "Do|oh da vidim dali slavite, pa da uveli~am slavqe a ako ne slavite da vidim za{to ne slavite". Da se pove}a broj gostiju doma}im poziva nove goste negde sa bukaglijom a negde sa jabukom.

Jedan od novijih {aqivih obi~aja koji je po~eo po gradovima je da je prvi dan doma}inova slava a drugi doma}ica zato gosti (mu{karci) gledaju da se zadrze do posle pono}i pa da doma}ici (naro~ito ako je malo lep{a) ~estitaju slavu svakako prvo se izqube. Doma}in pripasuje kecequ i slu`i goste po~ev{i sa koqivom pa sve do pe~ewa.

Kad svi gosti odu pre spavawa doma}im gasi (smiruje) sve}u sa vinom i ponovo je pali sutradan pred ru~ak a ako slavi i tre}eg dana.

Pre odlaska treba popiti svo pi}e iz ~a{e da ne ostave du{manina u ku}i.

Negde je obi~aj da se gostima napune ~a{e i ovi ih ostave netaknute " pune smo zatekli, pune ostavili"

Kad gosti odlaze spakuje im se malo mesa i kola~a (naro~ito deci).

Doma}in goste ispra}a sa ~uturom ili punom ~a{om a negde ih i isprati deo puta.

Ako ne do|ete na slavu odmah posle slave se izvinite dona}inu a ako ni slede}e godine ne do|ete zna~i da prekidate slavske posete. Postoji staro nepisano previlo "Do|i da ti do|em".

Iz iste ku}e ide najvi{e po 3 gosta a u izuzetnim prilikama kad su pozvani i vi{e.

Kad se dolazi na slavu donose se pokloni za decu. Danas i za odrasle doma}inu fla{a doma}ici cve}e.

Ko do|e na prvi dan Slave ne dolazi na patarice osim ako je specijalno pozvat "Da pojedu i popiju {to je Bog dao a doma}in spremio"

Na nave~erje se obi~no ne zovu gosti ve} se ve~era slavi u krugu porodice.

U nekim krajevima se posti dve nedeqe pre slave.

U nekim krajevima se ne prave kola~ i `ito ve} samo Sve{tenik do|e i osveti vodicu a sve}a se pali pre sve}ewa vodice.

Negde je obi~aj da se mese 2 kola~a jedan ostaje kod ku}e i se~e se za vrema slavskog ru~ka a drugi se nosi u Crkvu da se osveti i polovina se nosi ku}i a polovina ostaje u Crkvi.

U nekim krajevima pored Slavskog kola~a mese se i Ve~erwa~a i Poskurica. Ve~erwa~a se lomi za vreme ve~ere u nave~erje slave a Poskurica za vreme ru~ka na paterice (pojutarje, drugi dan Slave)

U nekim krajevima se par~e Slavskog kola~a, Ve~erwa~e i Poskurice odnese na grobqe.

U nekim krajevima se u Crkvu umesto koqiva nosi ~a{a sa presnim `itom (koqivom) koje se osveti pa se pome{a sa `itom namewenim za setvu.

SLAVSKI RU^AK

Kad se prire|uje samo ru~ak obi~no po~iwe kasnije a gostima koji su od ranije se daje velik doru~ak a servira se i predjelo (meze) . Gosti sede gde bilo i poslu`uju se (posle koqiva) sa pi}em, kafom, raznim predjelima i slatki{ima. Kad je vreme ru~ku seda se za sto u vrh stola seda kum a ako je prisutan Sve{tenik on seda u vrh stola. Gosti sedaju ili po stare{instvu, negde `ene zasebno, negde izme{ano kako ko stigne. Slavqe je sve~ano i veselo uz muziku i igru a po seloma muzi~ari obilaze slavqenike i uveseqavaju goste. Pred ru~ak sve}a mora biti upaqena svi gosti ustanu doma}in ih okadi i o~ita molitvu (O~e na{) i ukoliko se kola~ ne re`e (lomi) u ku}i po~iwe se sa ru~kom. Negde je obi~aj da se kola~ lomi pri kraju ru~ka kad se na sto iznese pe~ewe ili riba.

SE^EWE (LOMQEWE) KOLA^A

I se~ewe kao i sve drugo u raznim krajevima se vr{i druga~ije negde doma}ica donosi kola~ na poga~i prekriven belim pa{kirom pa ga doma}in di`e uvis (da poraste `ito) poqubi ga i preda naj starijem gostu (sa druge strane stola) ovaj ga istopoqubi preokrene i zapara no`en dowu koru i vrati doma}inu koji ga po}ubi i vrati gostu ali ovog puta prihvata jos jedan gost i sva trojica ga okre}u sa leva na desno 3 puta zatin ga prelome zaliju vinom poQube se sa re~ima "Hristos po sredi nas - jest i budet" to ponove 3 puta (negde 5) . ponegde kola~ opet lome na 1/4. Posle lomqewa napune se ~a{e sa vinom i doma}in nazdravqa "Di`e se u slavu Bo`iju" a svaki gost nazdravqa doma}inu na svoj na~in i svojim re~ima.

Negde je odi~aj da se nazdravqa vru}om ili hladnom rakijom umesto vina.

Negde se kola~ pojede za slavski ru~ak, negde samo 1/2 , dok ga negde jedu tek posle slave.

Negde je obi~aj da doma}ica stavi 1/4 kola~a u sito izdigne " da `ito bude ovoliko" i stavi u prozor.

Negde je obi~aj da vino koje je u ~a{i kojim je preliven kola~ svako od gostiju srkne " U slavu Bo`iju"

Negde je obi~aj da doma}in ne seda za sto ve} da dvori goste.

Ngde je obi~aj da doma}in sedi sa gostima a neka druga mu{ka glava slu`i goste.

Negde je obi~aj da goste poslu`uje devojka ili mlada `ena.

Kola~ar je gost koji lomi sa doma}inom kola~ gleda se da bude zdrav i dobro}udan.

U nekim krajevima se kola~ ne prevr}e ve} se se~e sa gorwe strane.

Negde se ceo kola~ prelije sa vinom pre prelamawa.

PRESLAVA (PREKADA, MALA SLAVA)

Ponekad se pored Krsne slave slavi jos jedna Slava mada skromnije i samo jedan dan. Odnese se sve}a i kola~ u Crkvu da se Svetac spomene uku}i i napravi se ru~ak i pozovu gosti a sve se slavi po pravilu. Razlozi su razli~iti neko slavi letwu i zimsku slavu (isti svetac vise puta u godini), neki ku}nu slavu (ako su ku}u nasledili) preslavqaju, mu{karac koji se udao i prihvatio devoj~inu slavu preslavqa svoju, ako je posiwen usvojen ili sli~no preslavqa svoju a slavi poo~imovu, ako je neko stalno nesre}an (tera ga baksuz) izabere novu slavu a staru preslavqa.

U novije vreme preslavqawe je sve re|e i re|e a u nekim krajevima je u potpunosti nestalo.

nazad